Glavni problem Tvrđave nije Exit, već višedecenijski nemar

Glavni problem Tvrđave nije Exit, već višedecenijski nemar

Na Petrovaradinskoj tvrđavi sve su više primetna oštećenja uzrokovana delovanjem vetra, vegetacije, vode, ali i delovanjem čoveka usled neodržavanja infrastrukture, kao i neprimerenog korišćenja u kulturne i turističke svrhe.

Na svim delovima Petrovaradinske tvrđave primetna su oštećenja bedema, podzemnih vojnih galerija, pešačkih i kolskih staza, stepeništa, kapija, mostova, platoa. Stručnjaci ne poriču da su bedemi i tuneli na Petrovaradinskoj tvrđavi u najlošijem stanju.

Najveća oštećenja su tamo gde su najmanje vidljiva prosečnom posmatraču. Dakle, podzemlje je napadnuto atmosferskim vodama, ponegde možda i kretanjima vode koju je je čovek na pogrešan način regulisao. Vidljive golim okom i dostupne svačijem pogledu, svakako su pukotine na Leopoldovom bastionu, odnosno delu petrovaradinskih zidina – kaže Miroslav Farkaš, izvršni direktor Centra za revitalizaciju kulturno-istorijskog nasleđa (CERKIN).

Iako je svake godine upitno u kojoj meri održavanje kulturno-zabavnih događaja, prvenstveno Exit festivala, šteti ovom kulturno-istorijskom objektu, iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture navode da oštećenja nisu posledica održavanja manifestacija.

– Oštećenja datiraju više decenija unazad i nisu posledica održavanja manifestacija na tvrđavi. Održavanje manifestacije podrazumeva da se tvrđava redovno održava, a da organizatori dosledno poštivaju uslove koje utvrđuje Zavod – objašnjava Slobodanka Babić, arhitekta-konzervator iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture. 

EXIT NE NARUŠAVA STATIKU TVRĐAVE: Ove godine je Departman Fakulteta tehničkih nauka za građevinarstvo i geodeziju, po nalogu Zavoda za zaštitu spomenika kulture, obavio ispitivanje delovanja Exita na statiku Petrovaradinske tvrđave. Istraživanje je pokazalo da uočena oštećenja nisu posledica održavanja te manifestacije i da trenutno ne ugrožavaju stabilnost pregledanih zidnih struktura. Takođe, kao uzroci oštećenja navedeni su neodržavanje i uticaj kiše, snega, mraza.

Zavod je 2014. godine izradio predlog Odluke o zaštiti Petrovaradinske tvrđave, te pristupio izradi Plana upravljanja ovim spomenikom od velikog značaja. Pojednostavljeno rečeno – ovim dokumentom određuju se granice kulturnog dobra Petrovaradinske tvrđave, kao i mere zaštite. Međutim, novca za realizaciju nema.

– Projekti obnove pojedinačnih objekata i lokaliteta kontinuirano se rade, ali sredstva za njihovu izradu i realizaciju se teško ili nikako obezbeđuju – kaže Babić.

Pitanje očuvanja i obnove Petrovaradinske tvrđave je šire od nekoliko rečenica u medijima. Sredstva za saniranje i popravke na Petrovaradinskoj tvrđavi idu iz kase Zavoda za izgradnju grada, u čijoj je nadležnosti ovaj kompleks. Mogu biti obezbeđena i od drugih nivoa vlasti (Pokrajina, Republika), kao i iz drugih izvora, shodno zakonskim propisima.

Da rezimiramo: Oštećenja na tvrđavi nisu od juče, niti su za njihovo postojanje krivi Exit i ostale manifestacije. Našoj dragoj tvrđavi trebaju velika novčana sredstva za obnovu kojih nažalost u ovom gradu i državi nema. Nadležne institucije su svesne situacije i stanja ali nemoćne. Kulturno-zabavni događaji koji se održavaju na Petrovaradinskoj tvrđavi ne ugrožavaju ovu građevinu koja je izgrađena da izdrži i salve topova, ali pitanje je koliko će to sve moći da traje ako se tvrđava svake godine samo troši, a ne obnavlja, doteruje i čuva.

EXIT FONDACIJA je 2014. godine osnovala fondaciju FORT čiji je cilj zaštita i razvitak Petrovaradinske tvrđave kao kulturno-istorijskog spomenika od nacionalne važnosti, kroz saradnju sa ekspertima i nadležnim stručnim institucijama, kao i njeno pozicioniranje u jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija u regionu. Predstavnicima gradske vlasti su predstavili akcioni plan, sa definisanim koracima koje je neophodno preduzeti kako bi se trajno rešilo pitanje zaštite i turističke promocije Petrovaradinske tvrđave, ali su i animirali veliki broj partnera, vladinih i nevladinih institucija u zemlji i inostranstvu, sa ciljem sakupljanja sredstava za otpočinjanje ovog procesa. U tu svrhu je započeto i predavanje dokumentacije relevantnim fondovima Evropske unije, kažu iz PR službe Exit festivala.

Tekst: Biljana Banović
Foto: Željko Evđić, CERKIN

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest

Centar za revitalizaciju kulturno istorijskog nasleđa (u daljem tekstu: CERKIN) osnovan je prvi put u septembru 2012. godine kao neformalna grupa koju su činili mladi koji su u tom trenutku bili društveno aktivni i delovali kroz različite omladinske, građanske i studentske organizacije, kao i kroz studentska i omladinska predstavnička tela. Osnivači i članovi okupili su se u okvirima CERKIN sa ciljem da iniciraju i aktivno učestvuju u kulturnom, društvenom, građanskom i političkom preobražaju, a putem revitalizacije kulturno istorijske baštine.

Poslednji postovi